Skip to main content

Culture and Creativity

Participativno upravljanje

participativno upravljanje

Kulturna baština zajednički je resurs i opće dobro. To znači da je i briga o našoj baštini zajednička odgovornost. Europska komisija proglasila je to načelo u Komunikaciji Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi iz 2014.

Novi pristupi očuvanju teže tome da kulturna baština u potpunosti postane dio lokalne zajednice. Zbog toga se zaštitnici prirode ne usredotočuju na pojedine lokalitete, već nastoje očuvati i poboljšati cijeli kulturni krajolik.

Komisija prepoznaje potrebu za daljnjim razvojem modela participativne interpretacije i upravljanja koji su prikladniji za suvremenu Europu i to uz pomoć veće uključenosti privatnog sektora i civilnog društva. To bi ojačalo položaj Europe u području čuvanja, restauracije i vrednovanja kulturne baštine.

Jačanje odnosa među stručnjacima u području kulturne baštine

U Planu rada za kulturu 2015. – 2018. Vijeće Europske unije zatražilo je od skupine stručnjaka iz 27 zemalja da utvrde „inovativne pristupe višerazinskom upravljanju materijalnom, nematerijalnom i digitalnom baštinom koji uključuju javni sektor, privatne dionike i civilno društvo“.

Participativnim upravljanjem jačaju se odnosi između ustanova i stručnjaka za kulturnu baštinu. Cilj je uključiti sve zainteresirane i one koji se bave kulturnom baštinom. Ujedno je riječ o inovativnom pristupu kojim se uvode stvarne promjene u upravljanje kulturnom baštinom i njezino vrednovanje. Naposljetku, taj pristup može biti dugoročno održiv.

Objašnjenja o pristupu participativnog upravljanja dostupna su u izvješću Participativno upravljanje kulturnom baštinom iz 2018.

Na temelju tog izvješća u Europskom okviru za djelovanje u području kulturne baštine poziva se na participativni pristup zaštiti i upravljanju kulturnom baštinom. Naglašava se i potreba za novim modelima kojima se lokalne zajednice i razni dionici uključuju u otvorene, participativne i uključive procese.

Pogledajte i projekt Faro Way Vijeća Europe, koji potiče ulogu civilnog društva i lokalnih zajednica u upravljanju kulturnom baštinom.

Istaknuti projekt

NEARCH

NEARCH je istražio različite dimenzije sudjelovanja javnosti u suvremenoj arheologiji. Uveo je i nove načine rada i suradnje: njegovanje arheologije kao sredstva za uključivanje građana i razvijanje osjećaja pripadnosti Europi.