U skladu s Ugovorom o funkcioniranju EU-a Europska unija predano promiče raznovrsnost europske kulture u međunarodnim odnosima. EU je potpisnik Konvencije UNESCO-a iz 2005. o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, glavnog propisa u tom području.

Od 2007. promicanje kulture kao važnog elementa međunarodnih odnosa EU-a jedan je od triju glavnih ciljeva Europske agende za kulturu. Ta je predanost potvrđena i u okviru Nove europske agende za kulturu 2018.

Vanjska strategija EU-a za kulturu

Kako bi izradila učinkovitu strategiju za kulturne odnose, Komisija je provela:

• opsežno mapiranje i savjetovanje u 54 zemlje u kontekstu pripremnog djelovanja „Kultura u vanjskim odnosima EU-a” uz potporu kulturnih instituta i organizacija. Na temelju toga objavljeni su niz izvješća za pojedine zemlje te završno izvješće i preporuke o tome kako razviti strateški pristup kulturi na razini EU-a
• savjetovanje s ključnim dionicima o dodanoj vrijednosti, mogućim ciljevima i načelima na kojima bi se temeljio strateški pristup kulturi u vanjskim odnosima Unije.

U skladu s tim objavljena je Zajednička komunikacija „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose”, na kojoj se temelji međunarodna kulturna suradnja EU-a. Strategija ima tri glavna cilja.

1. Oslobađanje potencijala kulture i kreativnosti za održiv društveni i gospodarski razvoj

Kultura je izvor uključivog rasta i novih radnih mjesta, a globalna trgovina kreativnim proizvodima posljednjih se godina nastavlja širiti unatoč gospodarskoj nesigurnosti.

2. Promicanje mira i borba protiv radikalizacije putem međukulturnog dijaloga

Međukulturnim dijalogom može se izgraditi i promicati razumijevanje unutar i između društava. Usto pomaže u dokazivanju vrijednosti kulturne raznolikosti i ljudskih prava.

3. Jačanje suradnje u području kulturne baštine

Kulturna baština važan je izraz kulturne raznolikosti koji treba zaštititi. EU može imati važnu ulogu u zaštiti kulturne baštine u cijelom svijetu tako da partnerskim zemljama nudi osposobljavanje, razvoj vještina i prijenos znanja.

Aktivan angažman svih sudionika u novoj strategiji ključan je za njezin uspjeh. Dionici su:

• vlade partnerskih zemalja
• lokalne kulturne organizacije i civilno društvo
• Komisija
• Europska služba za vanjsko djelovanje
• Europski parlament
• druge institucije EU-a
• države članice EU-a i njihovi instituti za kulturu. 

Na temelju tog su okvira razni akteri pozvali na strateški pristup kulturi u vanjskim odnosima EU-a.

• Države članice EU-a donijele su zaključke Vijeća o strateškom pristupu EU-a, zaključke Vijeća o kulturi u vanjskim odnosima EU-a i zaključke Vijeća o kulturnoj raznolikosti i međukulturnom dijalogu. U aktualnom planu rada Vijeća za kulturu za razdoblje 2023. – 2026. međunarodni kulturni odnosi navode se kao jedan od četiri prioriteta.
• U Globalnoj strategiji za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije kulturna diplomacija utvrđena je kao novo područje za zajedničko vanjsko djelovanje. U novom Europskom konsenzusu o razvoju prepoznata je uloga kulture kao važne sastavnice i pokretača.
• Europski parlament donio je Rezoluciju o kulturnim dimenzijama vanjskog djelovanja EU-a i pripremno djelovanje u tom području.
• Civilno društvo među ostalim je pokrenulo inicijativu „Više Europe”.

Regionalna suradnja

EU potiče kulturnu suradnju i politički dijalog sa zemljama izvan EU-a preko regionalnih skupina, međunarodnih organizacija i posebnih odnosa s pojedinim zemljama.

Zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati

EU-ovim programom Kreativna Europa podupiru se europski kulturni i kreativni sektor. Cijela regija sudjeluje u njegovu potprogramu Kultura.

Instrumentom pretpristupne pomoći podupire se priprema zapadnog Balkana za pristupanje EU-u i olakšava prekogranična suradnja uz kombinaciju bilateralne i regionalne potpore. Primjeri mjera u okviru tog instrumenta uključuju namjenski poziv za projekte kulturne suradnje sa zapadnim Balkanom i zajedničku borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima na zapadnom Balkanu, koju zajednički provode EU i UNESCO.

Instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) i program povezivanja.

Interreg B podupire transnacionalnu suradnju. Njegova tri programa dijelom se odnose na zapadni Balkan (ADRION, DANUBE i Balkan-Sredozemlje).

Zemlje europskog susjedstva

Kulturna suradnja dio je EU-ove europske politike susjedstva, kojom su obuhvaćene sljedeće zemlje: Alžir, Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Egipat, Gruzija, Izrael, Jordan, Libanon, Libija, Maroko, Moldova, Palestina, Sirija, Tunis i Ukrajina.

Kulturni projekti financiraju se u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo i partnerstvo.  Taj instrument uključuje programe bilateralne, regionalne i prekogranične suradnje, Instrument za tehničku pomoć i razmjenu informacija (TAIEX) i program povezivanja.

U okviru EU-ova programa Kreativna Europa za razdoblje 2014. – 2020. suradnja se razvijala tako što je zemljama bilo omogućeno puno sudjelovanje pod uvjetom da ispune potrebne uvjete. Armenija, Gruzija, Moldova, Tunis i Ukrajina postali su članovi programa.

Južno partnerstvo

Odnosi EU-a s tom regijom temelje se na Europskom konsenzusu o razvoju, globalnoj strategiji EU-a i revidiranoj europskoj politici susjedstva. Izgradnja tog partnerstva navedena je kao jedan od ciljeva u regionalnom strateškom dokumentu za jug za razdoblje 2014. – 2020., s posebnim naglaskom na potpori civilnom društvu i većim mogućnostima za razmjenu i međuljudske kontakte, osobito kad je riječ o mladima. Jedan je od prioriteta regionalnog višegodišnjeg okvirnog programa za jug izgradnja otpornosti i promicanje stabilnosti, što uključuje kulturu i mlade.

To je dovelo do financiranja novog programa za potporu mladima i kulturi u južnom susjedstvu. U okviru komponente za mlade projektom SAFIR promiče se aktivno sudjelovanje mladih u izgradnji uključivih i demokratskih društava. Kulturnom komponentom podupire se kultura kao pokretač zapošljavanja, demokratizacije, tolerancije i otpornosti u regiji. Prije 2018. u okviru regionalnog programa Med Culture devet partnerskih zemalja južnog Sredozemlja dobivalo je potporu za razvoj i unapređenje kulturne politike i praksi povezanih s kulturnim sektorom.

Istočno partnerstvo

Istočno partnerstvo EU-a pruža okvir za kulturnu suradnju u okviru 4. multilateralne platforme „Kontakti među ljudima”.

Cilj je programa EU4Culture ojačati veze između kulture, gospodarskog rasta i promicanja međukulturnog dijaloga i iskustava.

Kulturnim programom Istočnog partnerstva poduprle su se nacionalne reforme partnerskih zemalja u području kulturne politike te se pridonijelo stručnosti subjekata u kulturnom i kreativnom sektoru. Osim aktivnosti izgradnje kapaciteta, tim su se programom podupirali i brojni projekti usmjereni na reformu kulturne politike.

Zemlje u razvoju

Ciljevima održivog razvoja, koji su dio Programa UN-a do 2030., nastoji se osigurati održivi razvoj za sve.  Kultura doprinosi ostvarenju nekoliko ciljeva održivog razvoja. Kao pokretač i važan element ljudskog razvoja, kultura može pridonijeti:

• gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta
• promicanju međukulturnog dijaloga
• poštovanju ljudskih prava i demokratskih vrijednosti
• razvoju aktivnog civilnog društva
• sprečavanju sukoba
• socijalnoj uključenosti.

U skladu s Konsenzusom o razvoju EU je u znatan dio svojeg rada na razvoju uključio aktivnosti u području kulture. U okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. Europska unija uložila je 300 milijuna eura u mjere za razvoj suradnje u području kulturnih partnerstava, posebno putem Instrumenta za razvojnu suradnju, Europskog instrumenta za susjedstvo, Europskog razvojnog fonda i Obzora 2020. 

Noviji projekti usmjereni su na obnovu kulturne baštine i turizam, promicanje mogućnosti zapošljavanja i razvoj vještina; potporu kulturnom i kreativnom sektoru i upravljanju tim sektorima u svrhu socioekonomskog razvoja; međukulturni dijalog, slobodu izražavanja i kulturna prava za socijalnu koheziju, toleranciju, građanstvo, mir i stabilnost.

Sredstva se povlače iz programa kao što su novi program AKP-a i EU-a za kulturu „Ususret održivoj kulturnoj industriji” (40 milijuna eura), CREATIFI – inicijativa za financiranje kreativne industrije (20 milijuna eura), TransCultura, program za suradnju u području kulturne baštine na Karibima (15 milijuna eura) i drugi.

Na međunarodnom kolokviju „Kultura za budućnost”, koji je Europska komisija organizirala od 16. do 18. lipnja 2019. u Bruxellesu, donesen je „Manifest kulture za budućnost – vizija kreativnosti, inovacija i dijaloga za uključivi razvoj”.

Strateški partneri

EU ima i deset strateških partnerstava: s Brazilom, Kanadom, Kinom, Indijom, Meksikom, Japanom, Republikom Korejom (Južnom Korejom), Rusijom, Južnom Afrikom i SAD-om.

Južna Koreja

Protokol o suradnji u području kulture između EU-a i Koreje sklopljen je 2009. u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje. Protokolom je utvrđen okvir unutar kojeg te dvije stranke surađuju kako bi olakšale razmjenu kulturnih aktivnosti, dobara i usluga, uključujući u audiovizualnom sektoru, te kako bi poboljšale uvjete kojima je uređena takva razmjena.

Na temelju Protokola EU i Koreja osnovali su Odbor za suradnju u području kulture kako bi nadgledali njegovu provedbu. Sastanci Odbora održavaju se jednom godišnje u EU-u i Koreji naizmjence, a posvećeni su suradnji u području izvedbenih umjetnosti (EU kao počasni gost na sajmu izvedbenih umjetnosti u Seulu 2018.), arhitekturi (nagrada za mlade talente u arhitekturi), suradnji među gradovima (europske prijestolnice kulture), kulturnoj baštini i audiovizualnom sektoru.

Kina

Suradnja s Kinom u području kulture organizirana je prvenstveno u okviru međuljudskog dijaloga na visokoj razini. Zadnje izdanje tog dijaloga 2017. uključivalo je Forum o suradnji europskih prijestolnica kulture i kulturnih gradova istočne Azije, koji se temeljio na EU-ovoj studiji.

Druge inicijative s Kinom uključuju:

• trgovinski projekt EU–Kina II., kojim se podupire politički dijalog o kulturnim i kreativnim industrijama putem razmjene najbolje prakse
• zajedničko mapiranje kulturnog i kreativnog krajolika EU-a i Kine.

Međunarodne organizacije

UNESCO

EU i sve njegove države članice stranke su Konvencije UNESCO-a o raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005. Konvencija služi kao okvir za politiku EU-a u području kulture u vanjskim odnosima, uključujući trgovinu i razvojnu suradnju.

EU i UNESCO objavili su zajedničku izjavu u kojoj su ponovno potvrdili zajedničke vrijednosti, koje obuhvaćaju poštovanje ljudskog dostojanstva i prava, slobodu, demokraciju, ravnopravnost, vladavinu prava i, prije svega, pravo na slobodu izražavanja. UNESCO je bio aktivan partner za Europsku godinu kulturne baštine 2018. i trenutačno provodi nekoliko EU-ovih projekata u području kulturne baštine.    

Vijeće Europe

Vijeće Europe važan je međunarodni partner EU-a, posebno u sektoru kulturne baštine. Usto, bilo je aktivan partner za Europsku godinu kulturne baštine 2018. Zajednički projekti koji se trenutačno provode uključuju „Faro: poboljšano sudjelovanje u očuvanju kulturne baštine”, kojim se promiču načela Okvirne konvencije Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Konvencija iz Fara, 2005.), i Dan europske baštine.

Kultura i trgovina

Komisija osigurava da se kulturni aspekti uzimaju u obzir u svim multilateralnim i bilateralnim trgovinskim pregovorima EU-a te da takvi pregovori ne uključuju audiovizualne usluge.
Na primjer, EU je sklopio Protokol o suradnji u području kulture u okviru Sporazuma o gospodarskom partnerstvu EU-a i država CARIFORUM-a. Tim se protokolom dodatno promiče kulturna razmjena i razmjena audiovizualnog sadržaja u sklopu posebnih okvira suradnje, u skladu s ključnim odredbama Konvencije UNESCO-a (članak 16. o povlaštenom tretmanu za umjetnike, kulturna dobra i usluge iz zemalja u razvoju).
Europska komisija svojim programom Kreativna Europa podupire kulturne i audiovizualne projekte u kojima sudjeluju zemlje izvan EU-a.

Transverzalne inicijative – kulturne platforme i nagrade EU-a

Pripremne aktivnosti za europske prostore kulture provodi EUNIC (mreža nacionalnih instituta EU-a za kulturu), čiji je cilj utvrditi inovativne modele suradnje između europskih i lokalnih aktera u trećim zemljama te podupirati kulturne projekte relevantne u lokalnom kontekstu. Primjerice, u SAD-u se provodi projekt „The Grid”, nastao suradnjom EUNIC-a iz Silicijske doline, delegacije EU-a u Washingtonu i nekoliko partnera. Svrha je tog projekta da umjetničko razmišljanje postane dijelom razvoja novih tehnologija, ali i pokretanje dijaloga između umjetnika, tehnologa i tvoraca politika iz Europe, Silicijske doline i šire. Urban Cult Lab’Africa okuplja šest laboratorija za digitalnu proizvodnju iz zapadne Afrike koji zajednički osmišljavaju kulturna događanja, uključujući programe za umjetnike, događanja uživo i izložbe.

Platforma EU-a za kulturnu diplomaciju pruža savjete o vanjskoj kulturnoj politici, olakšava umrežavanje, provodi aktivnosti s dionicima u kulturi i razvija programe osposobljavanja za vodstvo u kulturi. Na temelju četverogodišnjeg iskustva s Platformom za kulturnu diplomaciju u travnju 2020. pokrenuta je Platforma za kulturne odnose s globalnim dosegom. Uspostavio ju je konzorcij pod vodstvom Goethe-Instituta zajedno s Međunarodnom mrežom za suvremene izvedbene umjetnosti (IETM), Sveučilištem u Sieni i Europskom zakladom za kulturu.

Nagrade za mlade talente u arhitekturi organizira Zaklada Mies van der Rohe uz potporu programa Kreativna Europa, a sudjelovati mogu i određene azijske i latinoameričke zemlje. Nagradom se odaje priznanje talentu nedavno diplomiranih arhitekta, urbanista i krajobraznih arhitekta te olakšava njihova interakcija s glavnim europskim dionicima iz tog sektora.

Naposljetku, delegacije i uredi EU-a važni su partneri u uspostavi suradnje i partnerstava s kulturnim dionicima u zemljama u kojima imaju sjedište.   Delegacije EU-a mogu pomoći da se utvrde lokalne potrebe i prilike, osigurati da se mjere uklapaju u lokalni kulturni kontekst i uključiti lokalno stanovništvo, uz uvažavanje strateških ciljeva EU-a. Kontaktne točke za kulturu u delegacijama EU-a obučavaju se o kulturnoj dimenziji razvoja i vanjskih odnosa radi boljeg širenja najbolje prakse. 

Budući Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) bit će glavni financijski instrument EU-a za doprinos iskorjenjivanju siromaštva i promicanje održivog razvoja, blagostanja, mira i stabilnosti za razdoblje 2021. – 2027., a uključivat će i potporu kulturnom i kreativnom sektoru.

Program Kreativna Europa, jedini program EU-a usmjeren isključivo na potporu kulturnom i kreativnom sektoru, u određenoj će mjeri biti otvoren za suradnju s trećim zemljama u razdoblju 2021. – 2027.