Zašto je socijalna kohezija važna za Europu

Nakon raznih kriza Europa se suočava sa sve većim društvenim nejednakostima, populizmom, radikalizacijom i drugim prijetnjama. U izgradnji društvene kohezije važno je podupirati ulogu kulture, koja je bitan element u izbjegavanju i rješavanju sukoba. Kultura je idealno sredstvo komunikacije usprkos jezičnim preprekama. Ljudima daje samopouzdanje i olakšava socijalnu koheziju, među ostalim između izbjeglica i drugih migranata i domaćeg stanovništva. Uz to, sprečava marginalizaciju ljudi na temelju njihova kulturnog identiteta, socioekonomskog statusa, dobi i drugih čimbenika.

Sudjelovanjem u kulturnom djelovanju poboljšavaju se i zdravlje i dobrobit. Život u blizini mjesta povezanih s kulturnom baštinom Europe može poboljšati kvalitetu života, dok je pristup kulturi jedna od najvažnijih odrednica psihološke dobrobiti.

Uloga Komisije

Komisija nastoji povećati socijalnu koheziju promicanjem kulture i kulturnog života te poboljšanjem pristupa kulturi putem građanskog angažmana, promicanjem kulturnih inicijativa te jačanjem samopouzdanja i demokratske svijesti građana.

U Komisijinim politikama i inicijativama u tom području posebna se pozornost pridaje interesima i potrebama skupina u nepovoljnom položaju, primjerice mladih osoba, starijih generacija, osoba s invaliditetom, osoba migrantskog ili izbjegličkog podrijetla te osoba koje žive u siromaštvu ili materijalnoj oskudici.

Kako bi se mjerama u području kohezije i dobrobiti postigli što bolji rezultati, potiče se povezivanje s drugim područjima, kao što su obrazovanje, socijalna skrb, zdravstvo, znanost i tehnologija te regionalni i urbani razvoj.

EU-ova potpora za kulturu i socijalnu koheziju

Učimo iz iskustva

Komisija vodi niz inicijativa u kojima se moć kulture i kulturne raznolikosti koristi za povećanje socijalne kohezije i dobrobiti. Od 2008. socijalnu koheziju smatra jednim od prioritetnih područja svoje kulturne politike. U tom se pogledu mogu istaknuti Europska godina međukulturnog dijaloga (2008.) i Platforma za međukulturnu Europu (2008. – 2013.).

Komisija je u razdoblju 2017. – 2019. sazvala i stručnu skupinu za otvorenu metodu koordinacije država članica EU-a, koja je izradila smjernice za oblikovatelje politika i kulturne institucije na temu „Od socijalne uključenosti do socijalne kohezije: uloga kulturne politike” (2019.).

U razdoblju 2016. – 2017. sazvala je još jednu skupinu za otvorenu metodu koordinacije kako bi raspravljala o integraciji migranata i izbjeglica u društva putem umjetnosti i kulture.

Još je jedan važan dokument u kojem se opisuje misija javnih kulturnih ustanova da promiču socijalnu koheziju Izvješće o ulozi javnih ustanova za umjetnost i kulturu u promicanju kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga (2012. – 2014.). Cilj je tog izvješća pomoći javnim kulturnim ustanovama, umjetnicima, zajednicama i oblikovateljima politika da iskoriste potencijal kulture na korist svima.

Priprema za budućnost

U Novoj europskoj agendi za kulturu, donesenoj 2018., dodatno je istaknuta socijalna dimenzija kulturne politike.

Nakon pandemije bolesti COVID-19 i dubokog utjecaja koji je imala na našu svakodnevnicu, Europska unija dodatno se posvetila doprinosu kulture zdravlju i dobrobiti te se njime namjerava baviti opsežnije i na strateški usmjereniji način.

Već 2020. GU EAC organizirao je internetsku radionicu za države članice EU-a na temu kulture i aktivnog starenja, kao i na temu kulture, zdravlja i dobrobiti. Ta je radionica bila dio plana rada Vijeća za kulturu za razdoblje 2019. – 2022.

Pripremno djelovanje pod nazivom „Razvoj politika odozdo prema gore u području kulture i dobrobiti u Uniji” pokrenuto je 2021. kako bi se olakšale razmjene znanja i iskustava među donositeljima odluka i stručnjacima na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. .. To djelovanje financira Europski parlament uz potporu Glavne uprave za obrazovanje, mlade, sport i kulturu.

Projekt CultureForHealth (Kultura za zdravlje) odabran je za provedbu tog djelovanja, a cilj mu je nadahnuti stvarne političke promjene na svim razinama i okupiti sektore zravlja, kulture, obrazovanja i socijalni sektor na temelju opsežnog istraživanja, mapiranja postojećih politika i inicijativa i pilot-projekata u šest zemalja EU-a. U okviru tog projekta 16. studenoga 2022. objavljeno je izvješće u kojem su prikazani rezultati više od 300 znanstvenih studija i više od 500 projekata koji pokazuju doprinos umjetnosti i kulture zdravlju i dobrobiti.

Program Kreativna Europa trenutačno je glavni izvor financiranja za projekte u tom području. Osim toga, iz programa Erasmus+, Obzor 2020. i Obzor Europa financirali su se i još se financiraju projekti koji povezuju kulturu, zdravlje i dobrobit. U brošuri pod naslovom Culture: a driver for health and wellbeing in the EU (objavljenoj u studenome 2022.) navedeni su najbolji primjeri iz prakse prikupljeni u okviru tih programa financiranja.

Europska komisija i Europski parlament u studenome 2022. organizirali su zajednički seminar o kulturi, zdravlju i dobrobiti na kojem su se okupili govornici iz cijele Europe i iz različitih domena: zdravstveni stručnjaci, dionici iz kulture, arhitekti, općine itd.

Dijalog s civilnim društvom

Socijalna uključenost dio je i EU-ovog strukturiranog dijaloga s civilnim društvom, pod nazivom „Glasovi kulture”. Održane su rasprave s dionicima o relevantnim temama:

• promicanje međukulturnog dijaloga i povezivanje zajednica kroz kulturu u zajedničkim javnim prostorima (2016.)
• uloga kulture u promicanju uključivanja izbjeglica i migranata (2016.)
• socijalna uključenost: partnerstvo s drugim sektorima (2017. – 2018.)
• uključivanje izbjeglica i migranata putem kulture (2019.)
• uloga kulture u neurbanim područjima EU-a (2019.)

Glasovi kulture 2022. usmjereni su, među ostalim temama, na mlade, mentalno zdravlje i kulturu. Jedan od ishoda dijaloga o toj temi bit će izvješće o ulozi kulturnog i kreativnog sektora u poboljšanju mentalnog zdravlja mladih. Izvješće će biti objavljeno početkom 2023. Okvirni dokument za rasprave dostupan je ovdje.

Koji su sljedeći koraci?

U okviru programa Kreativna Europa redovito se objavljuju otvoreni pozivi za projekte u EU-u i šire. Ti projekti mogu doprinijeti, na primjer, promicanju međukulturnog dijaloga, integraciji izbjeglica i migranata i vidljivosti umjetnika i publike s tjelesnim i mentalnim teškoćama.