Skip to main content

Culture and Creativity

Rodna ravnopravnost

Prema Uniji ravnopravnosti

Strategijom Europske unije za rodnu ravnopravnost nastoji se ostvariti znatan napredak prema rodno ravnopravnoj Europi do 2025. Komisija Ursule von der Leyen obvezala se na postizanje Unije ravnopravnosti te se u navedenoj strategiji predstavljaju ciljevi i mjere politike koje će se poduzeti kako bi se ta obveza ispunila.

Svi građani, bez obzira na spol, rodni identitet, rodno izražavanje, spolna obilježja, spolni identitet, rasno i etničko podrijetlo, dob, vjeru ili uvjerenje i bilo kakav invaliditet moraju moći slijediti svoj odabrani put u životu i imati jednake mogućnosti za uspjeh, sudjelovanje i vodstvo.

U Zaključcima predsjedništva o rodnoj ravnopravnosti u području kulture donesenima u prosincu 2020. ističe se potencijal za unapređenje rodne ravnopravnosti i priznavanje stalno prisutne rodne neravnopravnosti u sektoru kulture.

U tom se dokumentu upućuje posebice na prepreke povezane s:

  • jednakim pristupom tržištu rada u kulturnom i kreativnom sektoru
  • jednakim plaćama i zastupljenošću na kreativnim radnim mjestima i položajima na kojima se donose odluke
  • jednakim uvažavanjem rada.

Naglašava se da su rodni stereotipi te seksualno uznemiravanje i zlostavljanje u kulturnom i kreativnom sektoru i dalje velik problem.

U Zaključcima predsjedništva poziva se države članice EU-a da, među ostalim:

  • osiguraju jednake plaće
  • promiču bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života
  • zajamče rodnu ravnopravnost u institucijama i tijelima koja donose odluke u tom sektoru
  • promiču istraživanja u području rodne ravnopravnosti i prikupljanje podataka iz područja kulture raščlanjenih prema spolu.

Europsku komisiju poziva se da podrži transnacionalne inicijative za rodnu ravnopravnost u području kulture te da promiče prikupljanje i distribuciju podataka o rodnoj ravnopravnosti u području kulture i kulturnoj raznolikosti u Europi.

Rodna neravnopravnost u kulturnom i kreativnom sektoru

Intersekcijske rodne razlike i dalje su prisutne u gotovo svim kulturnim i kreativnim sektorima te se pojedinci suočavaju s diskriminacijom na temelju spola, drugih osobnih obilježja i identiteta.

Dostupni podaci pokazuju da umjetnice i kulturne djelatnice u svim dijelovima EU-a obično teže dolaze do resursa za stvaranje i proizvodnju, plaćene su mnogo manje od muškaraca i nedovoljno su zastupljene na vodećim i drugim položajima na kojima se donose odluke, kao i na tržištu umjetnosti. Žene su često žrtve seksizma, rodnih stereotipa i seksualnog uznemiravanja.

U Francuskoj, primjerice, žene čine 52 % studenata umjetničkih studija. Međutim, čine samo 31 % aktivnih umjetnika, 11 % umjetnika s redovitim programima i nalaze se na samo 18 % rukovodećih položaja u tim sektorima. Od 1980. ženama je dodijeljeno samo 4 – 12 % nagrada za umjetnost.

Nadalje, u Francuskoj žene vode samo 23 % projekata financiranih javnim sredstvima. Žene s istim kompetencijama ili na istim radnim mjestima u prosjeku zarađuju 27 % manje od muških umjetnika (izvor: „Inégalités entre les femmes et les hommes dans les arts et la culture”, Haut Conseil à l’Égalité, 2018.).

Glazba: U Europi žene čine najviše 20 % registriranih skladatelja i tekstopisaca te u tom sektoru zarađuju u prosjeku 30 % manje od muškaraca (izvor: „Women in Music”, 2019.).

Kazalište: U Irskoj su žene nedovoljno zastupljene na svim analiziranim funkcijama povezanima s kazalištem, osim u slučaju kostimografa. Žene čine samo 28 % autora tekstova, 9 % dizajnera zvuka i 37 % redatelja (izvor: istraživanje naručeno u okviru kampanje #WakingtheFeminists, 2017.).

Cirkus: U Španjolskoj financijski uspješnije trupe zapošljavaju znatno manje žena: 80 % umjetnika na pozornici su muškarci, a 20 % žene. Gotovo su svi redatelji predstava muškarci (izvor: istraživanje udruge Associació de Professionals de Circ de Catalunya (APCC), 2019.).

Likovna umjetnost: Djela umjetnica činila su 2017. samo 3 – 5 % značajnijih stalnih zbirki u Europi i SAD-u. Uz to, samo 13,7 % živućih umjetnika čiji su radovi izloženi u galerijama u Europi i Sjevernoj Americi jesu žene (izvor: Nacionalni muzej žena u umjetnosti (SAD), 2019.).

Potrebno je više podataka o rodnoj neravnopravnosti s kojom se suočavaju lezbijke, homoseksualci, biseksualne, transrodne i queer osobe (LGBTQI) diljem EU-a.

Borba protiv rodne neravnoteže

Važno je prepoznati i ciljanim mjerama politike suzbiti rodnu neravnotežu u kulturnom i kreativnom sektoru. U planu rada za kulturu za razdoblje 2019. – 2022. prepoznaje se da je rodna ravnopravnost važan čimbenik kulturne raznolikosti te da ima važnu ulogu u borbi protiv stereotipa i promicanju društvenih promjena.

U njemu se preporučuju dvije mjere za suzbijanje rodne neravnoteže u kulturnom i kreativnom sektoru u EU-u:

  • mapiranje položaja umjetnica i kulturnih djelatnica
  • sazivanje stručne skupine za otvorenu metodu koordinacije radi razmjene iskustava i dobre prakse te oblikovanja preporuka.

Komisija je financirala studiju na razini EU-a o rodnoj neravnoteži u kulturnom i kreativnom sektoru. U toj su studiji analizirani konkretni izazovi s kojima se žene suočavaju i navedene preporuke za potporu donošenju politika kojima se odgovara na ta pitanja.

Izvješće o rodnoj ravnopravnosti

Osim toga, stručna skupina za otvorenu metodu koordinacije u području rodne ravnopravnosti radila je od jeseni 2019. do proljeća 2021. na oblikovanju preporuka i mjera politike za odgovor na te izazove u okviru novog programa Kreativna Europa.

Rezultat je izvješće „Postizanje rodne ravnopravnosti u kulturnom i kreativnom sektoru”, objavljeno u lipnju 2021.
Usmjereno je na sljedeće glavne izazove:

  • rodne stereotipe
  • seksualno uznemiravanje
  • pristup tržištu rada i razlike u plaći na temelju spola
  • pristup resursima
  • pristup vodećim položajima i žensko poduzetništvo.

Uz opći pregled trenutačnog stanja u pogledu rodne ravnopravnosti u kulturnom i kreativnom sektoru, uključujući utjecaj pandemije COVID-a 19, u izvješću se daju i opširne preporuke i navode dobre prakse za njihovu provedbu.

Izvješće je namijenjeno svim oblikovateljima politika i osobama na vodećim položajima, kao i kulturnom i kreativnom sektoru, medijima i obrazovnom sektoru.

U izvješću se preporučuje:

  • unapređenje prikupljanja pouzdanih i usporedivih podataka o rodnim razlikama u EU-u
  • ukazivanje na važnost korištenja rodno osjetljivog jezika
  • osiguravanje rodne ravnopravnosti na radnim mjestima, donošenje rodno osjetljivog proračuna i provedba rodno osviještene politike.

Komisija je 2019. pokrenula inicijativu „Žene u pokretu” za raspravu o pitanju rodne ravnoteže u kulturnom i kreativnom sektoru. Nastavno na to objavila je pregled dobrih praksi iz audiovizualne industrije koje se trebaju primjenjivati u svim državama članicama.

O pitanju rodne ravnoteže u kulturnom i kreativnom sektoru raspravljali su 2019. i Komisija i dionici iz tih sektora u okviru strukturiranog dijaloga „Glasovi kulture”, u kojem je sudjelovalo 36 predstavnika sektora iz cijelog EU-a.

Projekti u okviru programa Kreativna Europa 

Nekoliko projekata kojima se promiče rodna ravnopravnost sufinancirano je u okviru programa Kreativna Europa, uključujući vodeću inicijativu u glazbenom sektoru – projekt Keychange.

Keychange je međunarodna kampanja kojom se glazbene festivale, orkestre, konzervatorije, radiotelevizijske kuće, koncertne dvorane, agente, diskografske kuće i glazbene organizacije potiče da se obvežu na postizanje rodne ravnoteže 50:50 do 2022.

U novom programu Kreativna Europa planira se povećati ulogu rodne ravnopravnosti u svim projektima korisnicima.