U planu rada za kulturu za razdoblje 2015. – 2018. kulturni i kreativni sektori, kreativno gospodarstvo i inovacije navedeni su kao jedan od četiri glavna prioriteta za suradnju u donošenju kulturnih politika. U Novoj europskoj agendi za kulturu i planu rada za kulturu za razdoblje 2019. – 2022. naglašava se važnost kulturnih i kreativnih sektora za inovacije, otvaranje radnih mjesta, koheziju i dobrobit društava.
Kulturni i kreativni sektori funkcioniraju unutar određenih ekosustava. U središtu je tog ekosustavnog pristupa ideja da se rad u kulturnim i kreativnim sektorima isprepliće s radom u bliskim ili čak potpuno različitim sektorima. To je istaknuto u izvješću skupine za OMC „Uloga javnih politika u razvoju poduzetničkog i inovacijskog potencijala kulturnih i kreativnih sektora”.
Kulturni i kreativni ekosustavi potiču inovacije, posebno u okviru sve priznatijeg širokog koncepta inovacija, koji nadilazi strogo tehnološke inovacije tako da se područje STEM-a (prirodoslovlje, tehnologija, inženjerstvo i matematika) proširi i postane STEAM (prirodoslovlje, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika), uz uključivanje socijalnih i društvenih aspekata inovacija. Taj se pristup odražava u novim programima kao što su Obzor Europa i ZZI (zajednice znanja i inovacija) za kulturne i kreativne industrije, u kojima glavnu ulogu imaju kulturni i kreativni sektori.
Potpora EU-a i zajedničko stvaranje
Europska komisija usmjerila se na ekosustavni pristup pružanju potpore umjetnicima, kulturnim i kreativnim djelatnicima te europskim sadržajima putem raznih inicijativa, uključujući financiranje u okviru programa Kreativna Europa i druge vrste financijske potpore EU-a.
U okviru projekta FLIP (Financiranje, učenje, inovacije i patentiranje, eng. Finance, Learning, Innovation and Patenting) za kulturne i kreativne industrije, koji financira EU, preispitan je ekosustavni pristup. Uz pomoć tog projekta, u siječnju 2020. organizirana je konferencija na kojoj su stručnjaci Komisije i država članica razmotrili postignuća u financiranju, inovacijama i drugim područjima važnima za kulturne i kreativne sektore. Pročitajte zaključke te konferencije [pdf].
Razmjena informacija
Dodatne informacije o kulturnim i kreativnim sektorima dostupne su i na platformi Creatives Unite. Eksperimentiranje i zajedničko stvaranje politika, uzajamno učenje i razmjena dobre prakse s civilnim društvom (dijalog „Glasovi kulture”) te druge aktivnosti uzajamnog učenja s kreativnim centrima kao što je EU-ova mreža kreativnih centara s gradovima i regijama pomažu u oblikovanju politika za kulturne i kreativne ekosustave.
Radni uvjeti
Kako bi provela plan rada za kulturu za razdoblje 2019. – 2022., Komisija je započela studiju o statusu i radnim uvjetima umjetnika te kulturnih i kreativnih djelatnika, nakon koje će uslijediti skupina za otvorenu metodu koordinacije te dijalog „Glasovi kulture” o radnim uvjetima umjetnika. Te se mjere temelje na prethodnim inicijativama kao što je izvješće skupine za OMC iz 2012. u kojem se predlažu glavna načela snažnog okvira za potporu mobilnosti umjetnika i kulturnih djelatnika (sastanak za pregled stanja održan je 2016.). Tu je i studija Europskog parlamenta iz 2006. o statusu umjetnika u Europi ili pak izvješće skupine za OMC iz 2018. za inovacije i poduzetništvo u kulturnim i kreativnim sektorima, koja je preporučila da se pobliže razmotre uvjeti rada.
Opće financiranje i propisi
Kad je riječ o financiranju, EU navedene ekosustave podupire putem programa kao što su Kreativna Europa, Obzor 2020., COSME (uključujući Erasmus za mlade poduzetnike) ili pak europski strukturni i investicijski fondovi.
Regulatorno okruženje EU-a, primjerice revizije prava intelektualnog vlasništva u okviru strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, utječe i na razvoj kulturnih i kreativnih sektora u smislu načina na koji funkcioniraju, kao i na oblikovanje politika na temelju dokaza.