EU razvija integriran pristup održivom izgrađenom okolišu usmjeren na ljude. Pritom arhitektura ima važnu ulogu kad je riječ o projektiranju zgrada, javnog prostora i urbanih krajolika koji pridonose kvaliteti života građana.
Kako je navedeno u planu rada Vijeća EU-a za kulturu za razdoblje 2019. – 2022., jasno je da je arhitektura međusektorsko područje te bi ju trebalo promicati kao „disciplinu kojom se za opće dobro uspostavlja ravnoteža među kulturnim, društvenim, gospodarskim, okolišnim i tehničkim aspektima”.
S obzirom na to, kvaliteti izgrađenog okoliša mogu doprinijeti mnoge EU-ove politike (primjerice u području građevinarstva, energetske učinkovitosti, klimatskih promjena, istraživanja, kohezije...), uključujući kulturnu politiku i inicijative navedene u nastavku.
Europa broji više od pola milijuna arhitekata
Prema studiji Vijeća arhitekata Europe (ACE) iz 2018., procjenjuje se da u 28 država članica EU-a te Norveškoj, Srbiji i Švicarskoj ukupno ima oko 562 000 arhitekata. Struktura te struke je sljedeća:
- u 71 % arhitektonskih ureda radi samo jedna osoba
- u 25 % radi 2 – 5 osoba
- u 3 % rade skupine od 6 do 10 osoba.
Kad je riječ o rodnoj ravnoteži, čini se da se situacija napreduje: 53 % arhitekata u 30-im godinama su žene, dok ih u 50-ima ima 32 %.
Kad je riječ o pravnom obliku, situacija je nešto drugačija. Prema dvije najnovije studije ACE-a (2016. i 2018.):
- 50 – 60 % arhitekata radi kao neovisni arhitekti
- 7 – 10 % radi u partnerstvima
- 20 – 30 % arhitekata osnovalo je društvo s ograničenom odgovornošću.
Okvir politike EU-a: kratka kronologija
2001.: prvi nacrt politike
U Rezoluciji Vijeća o arhitektonskoj kvaliteti urbanog i ruralnog okoliša od 12. veljače 2001. nova je arhitektura nazvana „baštinom sutrašnjice”. Tom se rezolucijom nastojalo potaknuti države članice da „uzornim politikama za javne zgrade promiču arhitektonsku kvalitetu”, među ostalim putem strukturnih fondova.
2008.: doprinos arhitekture održivom razvoju
U Zaključcima Vijeća o arhitekturi: doprinos kulture održivom razvoju iz prosinca 2008. pozvalo se na uključivanje i informiranje o doprinosu arhitekture „visokokvalitetnom životnom okruženju”.
Razmjena politika
Bivši Europski forum za arhitektonsku politiku (EFAP) omogućio je razmjenu politika među državama članicama te je 2012. objavio Istraživanje o arhitektonskim politikama u Europi. Posljednjih se godina sve više prepoznaje važnost kvalitetne arhitekture za održivi razvoj europskih društava.
2018.: Baukultur i donošenje politika s više ciljeva
Deklaraciju iz Davosa „Ususret visokokvalitetnoj građevinskoj kulturi (Baukultur) za Europu” donijeli su u siječnju 2018. europski ministri kulture i dionici (kao što je ACE). U njoj je istaknuta središnja uloga kulture u izgrađenom okolišu te se poziva na primjenu integriranog i kvalitetnog pristupa okolišu koji oblikuje čovjek (tj. Baukultur, što uključuje arhitekturu, baštinu, javni prostor, krajolik, infrastrukturu).
To je koncept na razini EU-a te se o njemu dalje raspravlja:
- s europskim direktorima u području arhitekture (neformalni sastanci koje je 2017. pokrenulo francusko ministarstvo kulture radi razmjene mišljenja o razvoju politika)
- na europskim konferencijama o arhitektonskim politikama (ECAP), koje organiziraju države članice koje predsjedaju EU-om.
Stručna skupina država članica za arhitekturu
Kao rezultat rada na politikama od 2018. godine, u planu rada Vijeća EU-a za kulturu za razdoblje 2019. – 2022. predviđeno je uspostavljanje skupine stručnjaka iz država članica za otvorenu metodu koordinacije (OMC), usmjerene na visokokvalitetnu arhitekturu i izgrađeni okoliš za sve.
U toj je skupini sudjelovalo 35 stručnjaka iz 22 države članice te Švicarske i Norveške. Prvi sastanak održan je u veljači 2020.
Europska komisija prikupila je zaključke stručne skupine te ih je 5. listopada 2021. objavila u izvješću „Ususret zajedničkoj kulturi arhitekture – Ulaganje u visokokvalitetno životno okružje za sve”.
Cilj je tog izvješća pokazati da kriteriji za kvalitetan životni prostor i dizajn ne bi trebali biti samo funkcionalni, ekološki i gospodarski, već bi trebali ispunjavati i socijalne, kulturne i psihološke potrebe te pridonositi stvaranju općeg osjećaja pripadnosti. Izvješće se temelji na nizu studija slučaja te uključuje preporuke za osiguravanje visoke kvalitete arhitekture i izgrađenog okoliša.
Stručna skupina uspostavila je sinergije s drugim relevantnim mjerama EU-a, kao što su inicijative u okviru zelenog plana povezane s izgrađenim okolišem, Partnerstvo za kulturu i kulturnu baštinu u okviru plana EU-a za gradove te projekt Urban Maestro u okviru Obzora 2020.
- Saznajte više o izvješću Visokokvalitetna arhitektura i izgrađeni okoliš za sve
Potpora iz programa Kreativna Europa za (kvalitetnu) arhitekturu
Nagrade za izvanredan rad u području suvremene arhitekture
Uz potporu programa Kreativna Europa, Europska unija u suradnji sa Zakladom Mies van der Rohe dodjeljuje dvije nagrade za izvanredna postignuća u arhitekturi:
1. Nagrada Europske unije za suvremenu arhitekturu – nagrada Mies van der Rohe
Nagrada Europske unije za suvremenu arhitekturu – nagrada Mies van der Rohe dodjeljuje se od 2001. i glavni je alat EU-a za isticanje i promicanje kvalitetne arhitekture u Europi. Riječ je o dvogodišnjoj nagradi za izvanredna arhitektonska ostvarenja izgrađena diljem Europe. Osim glavne nagrade (60 000 eura), dodjeljuje se i nagrada za mlade arhitekte (20 000 eura).
- Saznajte više o Nagradi Mies van der Rohe
2. Nagrada za mlade talente u arhitekturi
Nagrada za mlade talente u arhitekturi (YTAA) dodjeljuje se od 2016. kao dopuna Nagradi EU-a za suvremenu arhitekturu s ciljem da se nagrade najbolji diplomski projekti studenata arhitekture u Europi i da im se pomogne u uključivanju u svijet rada. ACE, Europska udruga za arhitektonsko obrazovanje (EAAE) i La Biennale di Venezia službeni su partneri YTAA-e.
Kako bi se potaknuo dijalog među mladim stručnjacima diljem svijeta, YTAA je 2018. otvorena i za dvije azijske zemlje, a 2020. za tri zemlje Latinske Amerike. U 2020. pokrenuto je i samostalno azijsko izdanje YTAA-e (sudjelovali su Kina, Indija, Japan i Južna Koreja).
- Saznajte više o Nagradi za mlade talente u arhitekturi.
Mreže i platforme
U okviru programa Kreativna Europa Europska unija/Europska komisija podupire i sljedeće mreže i platforme:
Vijeće arhitekata Europe
Vijeće arhitekata Europe (ACE) ima 43 organizacije članice iz 31 europske zemlje: nacionalna regulatorna i stručna predstavnička tijela iz područja arhitekture u državama članicama EU-a, Srbiji, Švicarskoj i Norveškoj.
Prima potporu kao europska mreža zahvaljujući svojim aktivnostima CONNECT ARCH (svibanj 2017. – travanj 2021.), čiji je cilj jačanje kapaciteta struke za suočavanje sa sadašnjim i predstojećim izazovima: prekograničnom i transnacionalnom mobilnošću, povećanom konkurencijom izvan EU-a, prilagodbom digitalnim tehnologijama, stjecanjem novih vještina i kompetencija.
ACE sudjeluje i u Komisijinoj stručnoj skupini za kulturnu baštinu te doprinosi skupini za OMC za visokokvalitetnu arhitekturu. Na međunarodnoj razini pregovara o Sporazumu o međusobnom priznavanju s trećim zemljama kao što su Kanada i Republika Koreja.
Platforma za arhitekturu LINA
Platformu LINA (Učenje, interakcija i umrežavanje u području arhitekture, eng. Learning, Interacting and Networking in Architecture) pokrenule su 2021. institucije i organizacije koje su stajale i iza platforme Future Architecture. Cilj je platforme LINA pružiti potporu novim arhitektima i potaknuti struku na stvaranje održivog okruženja.
Na platformi LINA objedinjuju se nastojanja arhitekata za suočavanje s okolišnim izazovima te se podupiru i šire ideje koje doprinose provedbi europskoga zelenog plana. Putem platforme LINA organiziraju se istraživanja, radionice, izložbe, konferencije i izdavački projekti te ona tako utjelovljuje sustav vrijednosti novog europskog Bauhausa i aktivno pridonosi razvoju održive arhitekture.
LINA okuplja 28 organizacija iz 23 zemlje Sredozemlja, među kojima je nekoliko europskih bijenala, trijenala i festivala, muzeja, istraživačkih mreža i laboratorija, izdavačkih kuća te sveučilišta. Inicijativu koordinira Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Ljubljani.
Projekti suradnje
Vrijedi istaknuti sljedeće projekte kulturne suradnje.
Gradovi za ljude (eng. Human cities): Promišljanje razmjera gradova (2014. – 2018.)
U tom se projektu dizajn koristi kao kreativan i održiv alat za inovacije u suradnji s ljudima u urbanim prostorima, a vodi ga ustanova Cité du design iz Saint-Étiennea (Francuska).
Ta će platforma od 2020. u popratnom projektu „SMOTIES – Kreativan rad s manjim i udaljenim mjestima” primjenjivati navedeni pristup u 10 manjih i udaljenih europskih mjesta odabranih kao mjesta za čuvanje materijalne i nematerijalne kulture kojoj prijeti nestanak.
Arhitektonski bijenale u Tbilisiju (2018. i 2020.)
Arhitektonski bijenale u Tbilisiju osnovan je 2018. pod vodstvom gruzijske organizacije 42 Gradusi. U prvom se izdanju razmatrala neformalnost izgrađenih i stambenih prostora u rezidencijalnim kompleksima u Tbilisiju i šire. Pod nazivom „Buildings Are Not Enough” (Zgrade nisu dovoljne) na Arhitektonskom bijenaleu u Tbilisiju proučavali su se transformacijski procesi i novi obrasci života stanovnika gradova: zgrade se mijenjaju usporedno sa životima njihovih stanovnika.
Što se očekuje u programu Kreativna Europa (2021. – 2027.)
Prijedlog Europske komisije za program Kreativna Europa (2021. – 2027.) uključuje potporu za sektor arhitekture. Predložene mjere trebale bi biti usmjerene na izgradnju kapaciteta, informiranje i pristup tržištima.
-
2024
The Architects’ Council of Europe's study Architecture Policies in Europe, supported by Creative Europe, offers an updated overview of the actors, policies, tools, and initiatives promoting high-quality architecture and Baukultur in Europe.
It details the origins and spread of architectural policies, key institutional actors, policy approaches, and examples of initiatives enhancing design quality.
-
2023
Five years after the adoption of the Davos Declaration, a second Conference of European Ministers of Culture under the title “Common Good – Shared Responsibility” took place.
Ministers discussed with representatives of the private sector how to achieve together high-quality Baukultur for Europe. As an outcome, the Davos Baukultur Alliance united Baukultur actors from the public and private sectors and civil society.
-
2021
The Report Towards a shared culture of architecture – Investing in a high-quality living environment for everyone recommends ensuring high-quality architecture and built environment.
The report is the outcome of a Member State expert group, who proposes key criteria to assess the quality of places as well as policy recommendations to create a shared culture of architecture report-provides-recommendations-to-ensure-high-quality-architecture-and-built-environment.
The group was formed under the Council Work Plan for Culture 2019-2022.
-
2018
The European Ministers of Culture and stakeholders adopted the Davos Declaration “Towards a High-quality Baukultur for Europe” in January 2018. It highlighted the central role of culture in the built environment and called for an integrated and quality-based approach to the environment shaped by man.
The concept of Baukultur includes architecture, heritage, public space, landscape and infrastructure.
-
2017
The French Ministry of Culture organised an informal meeting of the European Directors of Architecture (EDAP) in 2017 to the discuss the concept of Baukultur and to exchange good practices among the EDAP.
Since then, EDAP gather under each Presidency of the Council of the European Union.
-
2012
The European Forum for Architectural Policies (EFAP), an international network devoted to foster and promote architecture and architectural policies in Europe, allowed for policy exchange among EU countries and published a Survey on Architectural Policies in Europe in 2012.
-
2008
The Council conclusions on architecture: culture's contribution to sustainable development in December 2008 called for the mainstreaming and awareness-raising of architecture’s contribution to a “high-quality living environment”.
In the same document, the Council calls on EU countries to “make allowance for architecture and its specific features, in particular its cultural aspects, in all relevant policies, especially in research, economic and social cohesion, sustainable development and education policies”.
-
2007
In May, European ministers responsible for urban development approved the Leipzig Charter of Sustainable European Cities, which mentions the important role that quality of public spaces, man-made landscapes and architecture play in the living conditions of urban populations.
-
2001
The Council Resolution on architectural quality in urban and rural environments of 12 February 2001 flagged new architecture as 'the heritage of tomorrow'.
It encouraged EU countries to promote architectural quality by means of exemplary public building policies, including through the Structural Funds.
-
1985
The EU Directive on the Mutual recognition of diplomas, certificates and other evidence of formal qualifications in architecture, approved in 1985 was the first official document on architectural policy at European level.
Creative Europe support to architecture
The Creative Europe programme supports architecture through its different actions:
- EU Prize for Contemporary Architecture
- Creative Europe Networks and Creative Europe Platforms
- European Cooperation Projects
- Sectorial support
EU Prize for Contemporary Architecture
The European Union organises the EU Prize for Contemporary Architecture - Mies van der Rohe Award (EUmies Awards) to recognise excellence in built works of architecture in Europe (Architecture and Emerging) and final diploma works by recently graduated architects (Young Talent), supported through the Creative Europe programme:
Networks and platforms
The Creative Europe programme supports the following networks and platforms in the architecture sector:
European Cooperation projects
These are the European cooperation projects, that Creative Europe supports between 2021 and 2027, that are worth highlighting:
Sectorial support for architecture
The Creative Europe programme provides sectoral support to architecture and heritage for a quality built environment on top of the actions mentioned above, to address common difficulties the sector encounters.
This support includes capacity-building, promotion of Baukultur, peer learning and audience engagement in order to disseminate high-quality principles in contemporary architecture.