EU razvija integriran pristup održivom izgrađenom okolišu usmjeren na ljude. Pritom arhitektura ima važnu ulogu kad je riječ o projektiranju zgrada, javnog prostora i urbanih krajolika koji pridonose kvaliteti života građana. 

Kako je navedeno u planu rada Vijeća EU-a za kulturu za razdoblje 2019. – 2022., jasno je da je arhitektura međusektorsko područje te bi ju trebalo promicati kao „disciplinu kojom se za opće dobro uspostavlja ravnoteža među kulturnim, društvenim, gospodarskim, okolišnim i tehničkim aspektima”.

S obzirom na to, kvaliteti izgrađenog okoliša mogu doprinijeti mnoge EU-ove politike (primjerice u području građevinarstva, energetske učinkovitosti, klimatskih promjena, istraživanja, kohezije...), uključujući kulturnu politiku i inicijative navedene u nastavku.

Europa broji više od pola milijuna arhitekata

Prema studiji Vijeća arhitekata Europe (ACE) iz 2018., procjenjuje se da u 28 država članica EU-a te Norveškoj, Srbiji i Švicarskoj ukupno ima oko 562 000 arhitekata. Struktura te struke je sljedeća:

• u 71 % arhitektonskih ureda radi samo jedna osoba
• u 25 % radi 2 – 5 osoba 
• u 3 % rade skupine od 6 do 10 osoba.

Kad je riječ o rodnoj ravnoteži, čini se da se situacija napreduje: 53 % arhitekata u 30-im godinama su žene, dok ih u 50-ima ima 32 %.

Kad je riječ o pravnom obliku, situacija je nešto drugačija. Prema dvije najnovije studije ACE-a (2016. i 2018.):

• 50 – 60 % arhitekata radi kao neovisni arhitekti
• 7 – 10 % radi u partnerstvima
• 20 – 30 % arhitekata osnovalo je društvo s ograničenom odgovornošću.

Okvir politike EU-a: kratka kronologija

2001.: prvi nacrt politike

U Rezoluciji Vijeća o arhitektonskoj kvaliteti urbanog i ruralnog okoliša od 12. veljače 2001. nova je arhitektura nazvana „baštinom sutrašnjice”. Tom se rezolucijom nastojalo potaknuti države članice da „uzornim politikama za javne zgrade promiču arhitektonsku kvalitetu”, među ostalim putem strukturnih fondova.

2008.: doprinos arhitekture održivom razvoju

U Zaključcima Vijeća o arhitekturi: doprinos kulture održivom razvoju iz prosinca 2008. pozvalo se na uključivanje i informiranje o doprinosu arhitekture „visokokvalitetnom životnom okruženju”.

Razmjena politika

Bivši Europski forum za arhitektonsku politiku (EFAP) omogućio je razmjenu politika među državama članicama te je 2012. objavio Istraživanje o arhitektonskim politikama u Europi. Posljednjih se godina sve više prepoznaje važnost kvalitetne arhitekture za održivi razvoj europskih društava.

2018.: Baukultur i donošenje politika s više ciljeva

Deklaraciju iz Davosa „Ususret visokokvalitetnoj građevinskoj kulturi (Baukultur) za Europu” donijeli su u siječnju 2018. europski ministri kulture i dionici (kao što je ACE). U njoj je istaknuta središnja uloga kulture u izgrađenom okolišu te se poziva na primjenu integriranog i kvalitetnog pristupa okolišu koji oblikuje čovjek (tj. Baukultur, što uključuje arhitekturu, baštinu, javni prostor, krajolik, infrastrukturu).

To je koncept na razini EU-a te se o njemu dalje raspravlja:

• s europskim direktorima u području arhitekture (neformalni sastanci koje je 2017. pokrenulo francusko ministarstvo kulture radi razmjene mišljenja o razvoju politika)
• na europskim konferencijama o arhitektonskim politikama (ECAP), koje organiziraju države članice koje predsjedaju EU-om.

Stručna skupina država članica za arhitekturu

Kao rezultat rada na politikama od 2018. godine, u planu rada Vijeća EU-a za kulturu za razdoblje 2019. – 2022. predviđeno je uspostavljanje skupine stručnjaka iz država članica za otvorenu metodu koordinacije (OMC), usmjerene na visokokvalitetnu arhitekturu i izgrađeni okoliš za sve.

U toj je skupini sudjelovalo 35 stručnjaka iz 22 države članice te Švicarske i Norveške. Prvi sastanak održan je u veljači 2020.

Europska komisija prikupila je zaključke stručne skupine te ih je 5. listopada 2021. objavila u izvješću „Ususret zajedničkoj kulturi arhitekture – Ulaganje u visokokvalitetno životno okružje za sve”. 

Cilj je tog izvješća pokazati da kriteriji za kvalitetan životni prostor i dizajn ne bi trebali biti samo funkcionalni, ekološki i gospodarski, već bi trebali ispunjavati i socijalne, kulturne i psihološke potrebe te pridonositi stvaranju općeg osjećaja pripadnosti. Izvješće se temelji na nizu studija slučaja te uključuje preporuke za osiguravanje visoke kvalitete arhitekture i izgrađenog okoliša.

Stručna skupina uspostavila je sinergije s drugim relevantnim mjerama EU-a, kao što su inicijative u okviru zelenog plana povezane s izgrađenim okolišem, Partnerstvo za kulturu i kulturnu baštinu u okviru plana EU-a za gradove te projekt Urban Maestro u okviru Obzora 2020.

• Saznajte više o izvješću Visokokvalitetna arhitektura i izgrađeni okoliš za sve

Potpora iz programa Kreativna Europa za (kvalitetnu) arhitekturu

Nagrade za izvanredan rad u području suvremene arhitekture

Uz potporu programa Kreativna Europa, Europska unija u suradnji sa Zakladom Mies van der Rohe dodjeljuje dvije nagrade za izvanredna postignuća u arhitekturi:

1. Nagrada Europske unije za suvremenu arhitekturu – nagrada Mies van der Rohe

Nagrada Europske unije za suvremenu arhitekturu – nagrada Mies van der Rohe dodjeljuje se od 2001. i glavni je alat EU-a za isticanje i promicanje kvalitetne arhitekture u Europi. Riječ je o dvogodišnjoj nagradi za izvanredna arhitektonska ostvarenja izgrađena diljem Europe. Osim glavne nagrade (60 000 eura), dodjeljuje se i nagrada za mlade arhitekte (20 000 eura).

• Saznajte više o Nagradi Mies van der Rohe 

2. Nagrada za mlade talente u arhitekturi

Nagrada za mlade talente u arhitekturi (YTAA) dodjeljuje se od 2016. kao dopuna Nagradi EU-a za suvremenu arhitekturu s ciljem da se nagrade najbolji diplomski projekti studenata arhitekture u Europi i da im se pomogne u uključivanju u svijet rada. ACE, Europska udruga za arhitektonsko obrazovanje (EAAE) i La Biennale di Venezia službeni su partneri YTAA-e.

Kako bi se potaknuo dijalog među mladim stručnjacima diljem svijeta, YTAA je 2018. otvorena i za dvije azijske zemlje, a 2020. za tri zemlje Latinske Amerike. U 2020. pokrenuto je i samostalno azijsko izdanje YTAA-e (sudjelovali su Kina, Indija, Japan i Južna Koreja).

• Saznajte više o Nagradi za mlade talente u arhitekturi.

Mreže i platforme

U okviru programa Kreativna Europa Europska unija/Europska komisija podupire i sljedeće mreže i platforme:

Vijeće arhitekata Europe

Vijeće arhitekata Europe (ACE) ima 43 organizacije članice iz 31 europske zemlje: nacionalna regulatorna i stručna predstavnička tijela iz područja arhitekture u državama članicama EU-a, Srbiji, Švicarskoj i Norveškoj.

Prima potporu kao europska mreža zahvaljujući svojim aktivnostima CONNECT ARCH (svibanj 2017. – travanj 2021.), čiji je cilj jačanje kapaciteta struke za suočavanje sa sadašnjim i predstojećim izazovima: prekograničnom i transnacionalnom mobilnošću, povećanom konkurencijom izvan EU-a, prilagodbom digitalnim tehnologijama, stjecanjem novih vještina i kompetencija. 

ACE sudjeluje i u Komisijinoj stručnoj skupini za kulturnu baštinu te doprinosi skupini za OMC za visokokvalitetnu arhitekturu. Na međunarodnoj razini pregovara o Sporazumu o međusobnom priznavanju s trećim zemljama kao što su Kanada i Republika Koreja.

Platforma za arhitekturu LINA

Platformu LINA (Učenje, interakcija i umrežavanje u području arhitekture, eng. Learning, Interacting and Networking in Architecture) pokrenule su 2021. institucije i organizacije koje su stajale i iza platforme Future Architecture. Cilj je platforme LINA pružiti potporu novim arhitektima i potaknuti struku na stvaranje održivog okruženja.

Na platformi LINA objedinjuju se nastojanja arhitekata za suočavanje s okolišnim izazovima te se podupiru i šire ideje koje doprinose provedbi europskoga zelenog plana. Putem platforme LINA organiziraju se istraživanja, radionice, izložbe, konferencije i izdavački projekti te ona tako utjelovljuje sustav vrijednosti novog europskog Bauhausa i aktivno pridonosi razvoju održive arhitekture.

LINA okuplja 28 organizacija iz 23 zemlje Sredozemlja, među kojima je nekoliko europskih bijenala, trijenala i festivala, muzeja, istraživačkih mreža i laboratorija, izdavačkih kuća te sveučilišta. Inicijativu koordinira Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Ljubljani.

Projekti suradnje

Vrijedi istaknuti sljedeće projekte kulturne suradnje.

Gradovi za ljude (eng. Human cities): Promišljanje razmjera gradova (2014. – 2018.)

U tom se projektu dizajn koristi kao kreativan i održiv alat za inovacije u suradnji s ljudima u urbanim prostorima, a vodi ga ustanova Cité du design iz Saint-Étiennea (Francuska).

Ta će platforma od 2020. u popratnom projektu „SMOTIES – Kreativan rad s manjim i udaljenim mjestima” primjenjivati navedeni pristup u 10 manjih i udaljenih europskih mjesta odabranih kao mjesta za čuvanje materijalne i nematerijalne kulture kojoj prijeti nestanak.

Arhitektonski bijenale u Tbilisiju (2018. i 2020.)

Arhitektonski bijenale u Tbilisiju osnovan je 2018. pod vodstvom gruzijske organizacije 42 Gradusi. U prvom se izdanju razmatrala neformalnost izgrađenih i stambenih prostora u rezidencijalnim kompleksima u Tbilisiju i šire. Pod nazivom „Buildings Are Not Enough” (Zgrade nisu dovoljne) na Arhitektonskom bijenaleu u Tbilisiju proučavali su se transformacijski procesi i novi obrasci života stanovnika gradova: zgrade se mijenjaju usporedno sa životima njihovih stanovnika.

Što se očekuje u programu Kreativna Europa (2021. – 2027.)

Prijedlog Europske komisije za program Kreativna Europa (2021. – 2027.) uključuje potporu za sektor arhitekture. Predložene mjere trebale bi biti usmjerene na izgradnju kapaciteta, informiranje i pristup tržištima.