Europska godina kulturne baštine bila je 2018. Cilj joj je bio potaknuti ljude na otkrivanje i istraživanje europske kulturne baštine te ojačati osjećaj pripadnosti zajedničkom europskom prostoru. Slogan Europske godine glasio je:
„Naša baština: spoj prošlosti i budućnosti”.
Posebno istraživanje Eurobarometra o kulturnoj baštini pokrenuto uoči Europske godine pokazalo je da velika većina europskih građana smatra da im je kulturna baština važna osobno (84 %), kao i za njihovu zajednicu (84 %), regiju (87 %), zemlju (91 %) i EU u cjelini (80 %).
Većina ispitanika (84 %) izjavila je da su ponosni na kulturnu baštinu iz svoje regije ili zemlje, a velik postotak (70 %) ponosan je i na povijesni spomenik, lokaciju, umjetničko djelo ili tradiciju iz druge europske zemlje.
Čak 70 % ispitanika smatra da život u blizini mjesta povezanih s europskom kulturnom baštinom ljudima daje osjećaj pripadnosti Europi. Osim toga, većina ispitanika smatra da bi javna tijela na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini trebala izdvajati više sredstava za kulturnu baštinu.
Ključne brojke o Europskoj godini kulturne baštine 2018.
- 12,8 milijuna sudionika
- 23 000 organiziranih događanja
- 37 zemalja
Kao glavni politički doprinos godini kulturne baštine Europska komisija provela je 10 dugoročnih europskih inicijativa u suradnji s Vijećem Europe, UNESCO-om i drugim partnerima. Te su inicijative uključivale:
- aktivnosti u suradnji sa školama
- traženje inovativnih rješenja za ponovnu uporabu povijesnih zgrada
- aktivnosti za borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima.
Kulturnoj baštini bili su posvećeni i brojni projekti financirani sredstvima EU-a. Europska komisija objavila je u okviru programa Kreativna Europa poseban poziv za projekte suradnje koji su se odnosili na Europsku godinu kulturne baštine. Povrh toga, mnoštvo drugih prilika bilo je dostupno u okviru programa Erasmus+, Europa za građane, Obzor 2020. i drugih programa EU-a.
Europska godina kulturne baštine 2018.: zajednički uspjeh
Na europskoj razini sve su institucije EU-a bile uključene u provedbu godine kulturne baštine. Europska komisija, Europski parlament i Vijeće Europske unije zajedno s Odborom regija i Europskim gospodarskim i socijalnim odborom organizirali su događanja kako bi proslavili godinu kulturne baštine i pokrenuli aktivnosti povezane s kulturnom baštinom.
Za provedbu godine kulturne baštine na nacionalnoj razini bili su zaduženi nacionalni koordinatori kao predstavnici zemalja sudionica: 28 država članica i 9 pridruženih zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Sjeverna Makedonija, Island, Crna Gora, Norveška, Švicarska, Gruzija i Srbija).
Projekt je vodila Europska komisija uz pomoć skupine od 38 organizacija civilnog društva uključenih u odbor dionika. Odabir članova za odbor dionika bio je otvoren i transparentan postupak u kojem su sudjelovali i UNESCO i Vijeće Europe, a prethodio mu je otvoreni poziv na sudjelovanje.
Nasljeđe Europske godine kulturne baštine 2018.
Europska komisija, države članice i dionici u području kulturne baštine i dalje provode dugoročnu viziju za upravljanje europskom kulturnom baštinom te njezinu zaštitu i unapređenje. Ta se vizija temelji na rezultatima Europske godine kulturne baštine i Europskog okvira za djelovanje u području kulturne baštine, a Komisija se u njezinoj provedbi ponajprije oslanja na rad stručne skupine.
Saznajte više o godini
- Posjetite internetske stranice o Europskoj godini kulturne baštine 2018.