Arhitektonski studiji: bfstudio-architects s Benitom Braun-Feldweg / Matthiasom Muffertom; ARGE ifau, Heide & von Beckerath; Deadline, Griffin Jürgens GbR; studija urbanog dizajna: bbzl böhm benfer zahiri landschaften städtebau 

Glavni sponzor: savezna zemlja Berlin (Odjel Senata za urbani razboj, gradnju i stanovanje) i njemačka vlada 

Godina dovršetka: 2018.

Ukupna površina: 13 000 m2  

Nagrade:  

• Njemačka nagrada za urbani razvoj 2020.  
• Nagrada grada Berlina 2021. 
• Metropolenhaus: Deutscher Bauherrenpreis (Njemačka nagrada graditeljima) 2020. 
• FIABCI Prix d’Excellence Germany (FIABCI Nagrada za izvrsnost Njemačka) 2019. 
• Njemačka nagrada za dizajn 2020. 
• Njemačka nagrada za stanogradnju 2020. 

Više o gradu/regiji

Prazni prostor oko Židovskog muzeja na nekadašnjoj tržnici cvijeća Blumengroßmarkt u centru Berlina omogućio je da se društveno stigmatizirana četvrt preobrazi u raznolikiji urbani teren. Ta je preobrazba inspirirana idealom grada s mješovitim stanovništvom koji omogućuje suživot različitih aktera i primjenjuje pristup zajedničkog stvaranja. 

Projekt se suočio s izazovima koji su specifični za to područje, uključujući lokaciju na rubnoj zoni centra grada koja proizlazi iz povijesti nekadašnjeg Berlinskog zida. Pronalaženje odgovarajućih urbanističkih rješenja dodatno je otežano zbog toga što nije lako naći zajednički nazivnik između propisa o prostornom planiranju i slobode koju zagovaraju arhitekti (laissez-faire). 

Osim toga, u tom području urbani razvoj nije išao glatko s obzirom na suživot paralelnih zajednica, muzeja, kulturnih i obrazovnih ustanova s jedne strane i pretežno migrantskog stanovništva s druge strane. 

S visokim udjelom osoba migrantskog podrijetla (oko 70 %), u kombinaciji s nižim razinama obrazovanja i prihoda, to je područje također bilo socijalno nesigurno. 

Rješenje

U okviru zajedničkog rada lokalna zajednica i okrug izradili su 2010. koncept strateškog urbanog razvoja pod nazivom „Umjetnost i kreativna četvrt” (KuKQ). Cilj je bio integrirati uspješnu novu kreativnu zajednicu Berlina u četvrt u kojoj živi migrantsko stanovništvo, a da to ne izazove društvene sukobe, raseljavanje ili gentrifikaciju. Grad je osmislio plan za preobrazbu lokacije nekadašnje tržnice cvijeća u četvrt koja je ugodna za život. Objavio je natječaj za razvojni koncept usmjeren na zajedničke prostore za društvenu interakciju, mješovite namjene i nove vrste zgrada. 

Na natječaju su pobijedile tri skupine suulagača sa suradničkim, socijalnim i kulturnim misijama. Zajedno su osnovali projektnu skupinu PxB za razvoj lokacije, blisko surađujući s okrugom i Berlinskim senatom. 

Danas halu tržnice cvijeća okružuje privlačna arhitektura s mješovitim programima i ugodnim javnim prostorima. Tri nove zgrade sadrže stanove, ateljee, komercijalne prostore, zajedničke radne prostore, urede, prostore za radionice i seminare, smještaj za goste, ljetnu kuhinju, prostor za događanja, galeriju, kafić, trgovine i restoran. Kao vlasnici i najmoprimci nekim se prostorima sa smanjenom najamninom ili besplatno koriste socijalne organizacije. 

Kriteriji za visoku kvalitetu (kontekst, povezanost s mjestom, raznolikost, estetika)

• Ovaj je projekt primjer pametne suradnje između općinskih dionika, privatnih ulagača odabranih po kriterijima javnog interesa i lokalnog stanovništva. Zajedno su upravljali postupkom stvaranja, uključivog planiranja i provedbe. 
• PxB, Berlinski senat i okrug uspostavili su instrumente suradnje: ugovor o razvoju lokacije kojim se PxB obvezuje na financiranje privremenih projekata, osnaživanje mladih, građansko sudjelovanje i organiziranje događanja; kvalifikacijski postupak s četiri radionice o urbanom dizajnu, trgovačkim/otvorenim prostorima, arhitekturi i integraciji četvrti; savjetodavni odbor za urbanističko planiranje i arhitektonska pitanja. 
• Nudeći prostor za uključivo stanovanje, privremene projekte, kulturne i odgojno-obrazovne aktivnosti, Blumengroßmarkt je usmjeren na mlade, osobe migrantskog podrijetla, starije i nezaposlene osobe. 
• Kulturna platforma Feldfünf upravlja zajedničkim prostorima u prizemlju zgrade Metropolenhaus u kojima zajednica omogućuje dijalog između umjetnosti, dizajna i svakodnevnog života. 

Vođenje i upravljanje

U upravljanju sudjeluje po jedna osoba iz okruga Friedrichshain-Kreuzberg, društva Berliner Großmarkt GmbH, Zaklade Židovski muzej u Berlinu, Odjela Senata za urbani razvoj, gradnju i stanovanje. 

Za upravljanje kulturnom platformom potrebno je oko osam osoba (oko 1,5 ekvivalenta punog radnog vremena uz dobrovoljni rad).  

Proračun i financiranje

• 75 milijuna EUR privatnih sredstava za izgradnju triju zgrada. Prema financijskom opsegu to je dosad najveći projekt suradnje za urbani razvoj u Njemačkoj. 
• 4 240 000 EUR za redizajn i preobrazbu otvorenih prostora, ulica, parka Bessel i ulice Enckestraße putem zajedničkih nacionalnih, regionalnih i općinskih programa za „zaštitu urbane baštine”, „živopisna središta i četvrti” i „budućnost gradskom zelenilu”. 
• 90 000 EUR od skupine PxB za građansko sudjelovanje, aktivaciju i događanja. 
• 60 000 EUR godišnje od aktivnog prizemlja zgrade Metropolenhaus za osoblje upravljanja u kulturi platforme Feldfünf.  

Savjeti iz iskustva

U projektu se ističe nekoliko važnih pouka:  

• Raseljavanje i gentrifikacija mogu se izbjeći pristupom koji se temelji na konceptu i koji uključuje dionike, čak i ako se projekt financira iz privatnih sredstava. 
• Financijski modeli usmjereni javnom dobru i sufinanciranje omogućuju dugotrajnu upotrebu nekomercijalnih prostora u društvene i kulturne svrhe.  
• Učinkovit urbani razvoj temelji se na suradnji i zajedničkoj viziji, uključujući postupke „odozgo prema dolje” i „odozdo prema gore”.

3 savjeta grada: 

• Ako se javna nekretnina oglašava za prodaju, zatražite odobrenje za nadzor postupka odabira ulagača prema odgovarajućim aspektima zajedničkog interesa. 
• Pripremite strateški okvir kojim se potiče mješovita društvena i funkcionalna uporaba javnih i privatnih prostora. Odaberite pobjednike natječaja na temelju najboljeg razvojnog koncepta, a ne najniže cijene.  
• Surađujte s lokalnim stanovništvom, institucijama i udrugama koje već postoje. Oni poznaju mjesto, ljude i potencijalne probleme.